Stevan Sinđelić Slovenija
Piše: Svjetlana Tadić
SARAJEVO – Miroslav Lajčak ostavlja OHR slabijim nego što ga je zatekao kada je stupio na dužnost. Kredibilitet i autoritet OHR-a postao je još gori zbog Lajčakovog nesnalaženja tokom krize u oktobru 2007. godine, kada je radio sve, a nije primijenio bonska ovlašćenja prema Miloradu Dodiku i rukovodstvu Srba u BiH.
Navodi se to u depeši američkog ambasadora u BiH Čarlsa Ingliša Stejt departmentu iz januara 2009. godine, koju je objavio sajt “Vikiliks”.
Neodgovorni Lajčak
U tog depeši Ingliš optužuje Lajčaka da se “neodgovorno ponašao prilikom razgovora o reformi policije i da je bio potpuno pasivan u nastojanjima za ispunjenje formule 5+2”.
Navodi da je “Lajčaku nedostajao smisao za komunikaciju i sposobnost internog rukovođenja”.
– Osim najbližih članova Lajčakovog kabineta, osoblje OHR-a se raduje njegovom odlasku. Lajčakovo slabo obavljanje dužnosti je u najmanju ruku političko pokriće za narušeni kredibilitet OHR-a – navodi Ingliš u depeši u kojoj obavještava SAD o odlasku Lajčaka sa dužnosti visokog predstavnika.
On dodaje i to da “Lajčakova ostavka znači politički vakuum u BiH, što će domaći političari zasigurno pokušati da iskoriste”.
– Zbog neuspjeha BiH u ispunjenju uslova za evropske integracije, mogućnost dobijanja članstva u EU nije dovoljna za prevazilaženje dubokih političkih razlika u BiH ili sprovođenje reformi. Milorad Dodik se sve više suprotstavlja evropskim perspektivama, izjavljujući da članstvo u EU za RS nije cilj ukoliko je njegova cijena nadogradnja BiH – navodi Ingliš.
On dodaje da je, “uprkos činjenici da se Lajčak pokazao ‘mlakim’, njegova odluka da podnese ostavku i ode na mjesto šefa slovačke diplomatije stvorila politički vakuum u BiH, zbog čega što brže mora biti pronađena zamjena”.
– Nama je potrebna sposobna ličnost, koja će moći da uradi najmanje dvije stvari: da se beskompromisno zalaže za ispunjenje formule “5+2” i da bude spremna za odbranu države i reformi koje su pod stalnim napadom domaćih političara, u prvom redu Srba. To znači da Lajčakov nasljednik mora biti spreman na upotrebu “bonskih ovlašćenja” kako bi otklonio sve prepreke – piše Ingliš.
Evropa i Rusija
On upozorava administraciju da “EU, kao ni njen budući specijalni predstavnik nisu u stanju da popune tu prazninu”, te da SAD moraju brzo djelovati kako bi pronašle zamjenu za Lajčaka.
– Novi visoki predstavnik trebalo bi da bude iz neke od jakih evropskih zemalja čija spoljna politika ne teži momentalnom zatvaranju OHR-a. Drugim riječima, nama je potreban Britanac, a ni u kom slučaju Francuz, Italijan ili Šveđanin – piše u depeši.
Ingliš ističe da Amerika i dalje treba insistirati na potpunom ispunjenju formule “5+2”, naročito u vezi sa Brčkim.
– Dvije godine evropskog naglašavanja “odgovornosti” domaćih političara ohrabrilo je one koji žele da se BiH raspadne, naročito Srbe. Već smo čuli uznemirujuće glasine od predstavnika nekih evropskih zemalja da bi EU mogla da prihvati raspad države i integraciju u Evropu tri zasebne države nastale po etničkom principu – piše Ingliš.
On smatra da je Lajčakov odlazak šansa za sveobuhvatno sagledavanje politike SAD prema BiH.
– Za kakav god da se odlučimo pravac djelovanja, možemo očekivati izazove na međunarodnom, kao i domaćem terenu u BiH, naročito od strane Rusa i Srba u BiH. Lajčakov odlazak Moskvi će poslužiti kao argument za brzu tranziciju sa OHR-a na specijalnog predstavnika EU. Rusija će insistirati na sopstvenom tumačenju prenosa ovlašćenja OHR-a na specijalnog predstavnika EU, međutim najvjerovatnije će tražiti izmjenu mandata visokog predstavnika ili određivanje datuma zatvaranja OHR-a – piše Ingliš.
Navodi i da bi Milorad Dodik mogao da primijeni kurs i prihvati sporazum o državnoj imovini i rješenje statusa Brčkog, što bi za Vašington značio pritisak u pravcu zatvaranja OHR-a.
– Dodik će se i dalje suprotstavljati BiH kao državi sve dok ne doživi potpuni politički poraz – piše Ingliš i dodaje da se “Bosnom već tri godine upravljalo na pogrešan način”.
Navodi da bi zato “pronalaženje prave osobe koja bi zamijenila Lajčaka mogao da bude prvi korak u povratku BiH na kolosijek napretka”.
Ingliš smatra da je potrebna snažna akcija i angažman SAD i pojačano učešće OHR-a za ispunjavanje uslova 5+2, ali dodaje da novi visoki predstavnik nikako ne smije biti Amerikanac.
Vladika Grigorije
– Vladika Grigorije je najlukavija politička zvjerka. On je za razliku od većine političara u BiH sposoban za dalekosežna predviđanja i planiranja. On će još dugo vremena biti naš značajan sagovornik, bilo da je riječ o njegovoj eparhiji ili o nekom još moćnijem položaju u Beogradu. Nedavni izbori u Svetom sinodu SPC to su i potvrdili.
Navodi to u depeši iz 2009. godine ambasador SAD u BiH Čarls Ingliš.
– Njegove namjere su daleko od demokratskih, i zato naš pristup prema njemu treba da bude srdačan i korektan, ali ne pretjerano prijateljski – piše Ingliš.
Mesić Holbruku: Dodik hoće da se otcijepi
– Stanje u BiH bila je glavna tema razgovora bivšeg američkog pomoćnika državnog sekretara Ričarda Holbruka početkom novembra 2008. s tadašnjim hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem koji je dao “prilično tmurnu sliku” o razvoju događaja u BiH, za šta je krivio Milorada Dodika kao nastavljača politike Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića.
Navodi se to u depeši američkog ambasadora Roberta Bratkea objavljenoj na “Vikiliksu”.
– Dodik se, upozorio je Mesić, namjerava otcijepiti od Bosne i pridružiti Srbiji, što će imati “ozbiljne posljedice” jer će se bosanski Hrvati nastojati pripojiti Hrvatskoj, a rezultat svega bila bi “malena muslimanska država” koja bi postala “sigurno utočište za fundamentaliste, novo središte terora, nova palestinska država u srcu Evrope – piše u depeši Ambasade SAD u Zagrebu.
Navodi se da Mesić rješenje vidi u povećanom američkom i evropskom angažmanu, svojevrsnom Dejtonu 2 i kantonizaciji BiH na mješovite kantone.
Mesić je Holbruku rekao i to da ga živcira i visoki predstavnik međunarodne zajednice Miroslav Lajčak.
– Dodik s Lajčakom lašti cipele – gunđao je Mesić, stoji u depeši.
Ništa blaži Mesić nije bio ni prema Hrvatima u BiH. Za kardinala Vinka Puljića rekao da “nije sposoban ni za župnika”.
Datum objave: 09.09.2011