Stevan Sinđelić Slovenija
EU traži detalje o spornim pitanjima
Pripremila: Svjetlana Tadić
BANJALUKA – Pravosudne institucije sa svih nivoa vlasti u BiH će evropskom komesaru za proširenje Štefanu Fileu morati dati odgovore na više stotina pitanja o stanju u pravosuđu, pa tako i na pitanja koliko je osoba optuženo za ratne zločine pred sudovima BiH, postoje li kriterijumi prilikom ocjenjivanja stručnog osoblja, kakav je etički kodeks za sudije i tužioce…
Upitnik
Upitnik koji sadrži pitanja razvrstana u šest poglavlja File je dostavio ministru pravde BiH Bariši Čolaku tokom strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa koji je održan 6. i 7. juna u Banjaluci.
U prvom dijelu upitnika, traže se odgovori o opštoj strukturi pravosudnog sistema, a u drugom dijelu o saradnji sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju.
Treće poglavlje upitnika zahtijeva odgovore na detaljna pitanja o pravosuđu, dok je četvrto poglavlje rezervisano za pitanja o slobodi i bezbjednosti.
Posljednja dva poglavlja tiču se pravosudne saradnje u građanskim stvarima, te saradnje u krivičnim stvarima.
Savjetnik ministra pravde Republike Srpske Nikola Kovačević potvrdio je novinarima da su dobili pitanja koja je File uputio svim institucijama nadležnim za sistem pravosuđa u BiH.
– Pripremamo se da odgovorimo na sva pitanja i do zadatog roka to ćemo i uraditi, a do 31. avgusta se sve mora dostaviti Evropskoj komisiji – kazao je Kovačević.
Dodao je da još nije sigurno da li će odgovore prethodno usaglašavati ili će posebno RS, a posebno FBiH slati svoje verzije.
Savjet ministara usvojio je u srijedu Informaciju Direkcije za evropske integracije BiH o sastanku povodom reforme pravosuđa, i zaključak u kojem se navodi da su nadležne institucije obavezne da odgovore na pitanja dostave Ministarstvu pravde BiH do 10. jula, a da se odgovori dostave Evropskoj komisiji do 31. avgusta.
Pitanja EU
Pitanja iz prvog poglavlja tiču se strukture pravosudnog sistema i suđenja za ratne zločine pred domaćim sudovima:
– Kakav je organizacioni okvir sudskog sistema?
– Broj sudova po vrsti, ko ih formira, ukida i finansira?
– Koje su glavne nadležnosti i funkcije svih vrsta sudova, hijerarhija između njih, pravila o prenošenju predmeta, broj sudija, tužilaca, broj sudskih izvršilaca i notara, učešće žena i manjina u sudovima?
– Proporcionalna zastupljenost konstitutivnih naroda u pravosuđu?
– Koji parametri su korišćeni prilikom ocjenjivanja stručnog osoblja u pravosuđu?
– Koji sudovi primjenjuju koje zakone (državne, entitetske)?
– Kako osiguravate ujednačenu primjenu zakona u različitim sudovima?
– Kakva je unutrašnja organizacija Suda BiH i Tužilaštva BiH?
– Kakav je tužilački sistem i kako se imenuju tužioci?
– Da li tužioci uživaju imunitet od krivičnog gonjenja?
– Broj tužilaštava i vrste, ko ih formira, ukida i finansira?
– Na koji način se garantuje nezavisnost pravosuđa?
– Kakva je organizacija, uloga, i budžet Visokog sudskog i tužilačkog savjeta?
– Kako se imenuju članovi VSTS-a i koliko im traje mandat?
– Koje su zakonske odredbe kojima se osigurava nepristrasnost sudova i tužilaštva?
– Kako se obezbjeđuje početna i kontinuirana obuka za sudije i tužioce?
– Postoji li etički kodeks za sudije i tužioce?
– Ko donosi odluku kada se vrše inspekcije u sudovima i tužilaštvima?
– Da li postoje sporazumi i memorandumi o razumijevanju i koja je njihova uloga?
– Kako se sprečavaju preklapanja odgovornosti?
– Kakav je sistem žalbenih postupaka?
– Kakva je situacija u vezi sa sudskim postupcima za ratne zločine u BiH?
– Koji sudovi i tužilaštva su nadležni za ovu oblast?
– Koliko je sudskih postupaka za ratne zločine okončano i koliko ih je još uvijek u toku?
– Detaljno objasniti da li je bilo zahtjeva za izručenje?
– Kakav je status domaćeg zakonodavstva o ratnim zločinima?
– Da li postoji potrebno obučeno pravosudno osoblje za procesuiranje ratnih zločina?
– Koliko je osoba optuženo za ratne zločine pred sudovima BiH?
– Da li je spisak optuženika dostupan javnosti? Molimo da priložite primjerak tog spiska.
– Koliko još optužnica se ukupno očekuje, a koliko je predmeta ratnih zločina procesuirano?
– Koliko je presuda doneseno i dostaviti spisak tih presuda?
– Da li je BiH spremna zaključiti sporazume o izručenju u predmetima ratnih zločina sa susjednim državama?
Poglavlja
Drugo poglavlje obuhvata pitanja i saradnju sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju:
– Kako je organizovana saradnja sa MKSJ, na političkom i operativnom nivou?
– Kakva je procedura nakon što zaprimi zahtjev za pomoć?
– Na koliko zahtjeva za pomoć je potvrdno odgovoreno?
– Koliko je predmeta MKSJ proslijedio BiH, koliko ih je spremno za podizanje optužnice, te u kojoj su sada fazi?
– Postoje li mehanizmi za zaštitu svjedoka?
Treće poglavlje zahtijeva detaljne odgovore iz oblasti nezavisnosti, nepristrasnosti, profesionalizma i stručnosti i efikasnosti.
– Kako je zakonski regulisana nezavisnost pravosuđa i autonomija tužilaca?
– Kakvi su postupci imenovanja, napredovanja u službi, disciplinski postupci, razrješenja?
– Koliko ima specijalizovanih sudija i tužilaca i za koje vrste predmeta?
– Kakvi su kriterijumi za izbor kandidata za funkcije u pravosuđu?
– Da li je zagarantovano trajanje mandata?
– Da li članovi VSTS-a uživaju posebne privilegije?
– Postoji li pravosudna inspekcija?
– Da li zakon obezbjeđuje imunitet sudijama i tužiocima?
– Kakva je platna ljestvica za sudije i tužioca i da li postoje nenovčane pogodnosti, te da li se podnose finansijski izvještaji o trošenju?
– Da li BiH ima Pravosudnu akademiju?
– Da li se organizuju obuke iz novih oblasti, kontinuirano usavršavanje?
– Koliki je godišnji budžet pravosuđa i dostavite pregled za posljednjih pet godina?
– Koliko je prosječno trajanje postupaka?- Postoji li plan rješavanja starih predmeta?
– Kakva je oprema s kojom se radi u pravosudnom sistemu, baze podataka, računari, arhiva?
Četvrto poglavlje reguliše oblast slobode i sigurnosti.
– Da li postoje uslovni otpusti i uslovne kazne zatvora?
– Koliko u prosjeku traje pritvor?
– Kakvi su bezbjednosni uslovi za zatvorenike, kakve se mjere preduzimaju da se spriječi mučenje?
– Koliko je zatvorenika po kvadratnom metru ćelije?
Dijalog
Dijalog sa EU o reformi pravosuđa u BiH otpočeo je poslije dogovora koji su u Banjaluci postigli predsjednik RS Milorad Dodik i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Ketrin Ešton.
Komesar File poslije toga donio je na sastanak u Banjaluku tehnički upitnik, koji je uvod u napredniju fazu integracija u EU. Radi se o dokumentu na 25 stranica, a odgovori će biti preduslov za detaljne preporuke koje će EU dati za reformu pravosuđa u BiH.
Datum objave: 01.07.2011