Stevan Sinđelić Slovenija
Tražimo pravdu za 3.267 ubijenih Srba u Podrinju
Piše: Kristina Ćirković
BRATUNAC – U nama nema mržnje i osvete, ali je krajnje vrijeme za procesuiranje monstruoznih zločina počinjenih nad Srbima. Ne možemo prihvatiti selektivnu pravdu kako je bilo do sada, da je jedna – srpska strana za sve kriva, a da za ovolike srpske žrtve niko ne odgovara.
Rekao je ovo juče predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, obraćajući se okupljenima na Vojničkom groblju u Bratuncu na kojem je održan pomen i služen parastos za 3.267 srpskih civilnih žrtava koje su tokom ratnih sukoba 1992. ubile oružane snage Armije RBiH pod komandom Nasera Orića.
Zločini
Na Petrovdan 1992. godine muslimanske snage, pod komandom Orića, upale su u srpska sela Zalazje, Biljača, Sase i Zagoni u kojim je ubijeno 69 srpskih civila, a više od 70 ranjeno. Devetnaest osoba do danas se vodi kao nestalo.
Sela su opljačkana, spaljena i još nisu obnovljena.
Od maja do decembra 1992. godine, u napadima muslimanskih snaga uništeno je i razoreno na desetine srpskih sela i na brutalan način ubijeno stotine srpskih civila u opštinama Srebrenica, Bratunac i Skelani.
Samo na području Srebrenice u tom periodu napadnuto je 21 srpsko selo u kojem je ubijeno više od 400 civila.
U napadu na 22 srpska sela opštine Bratunac u istom periodu ubijeno je najmanje 560 lica.
Na Božić 1993. godine, Združene snage podregije Srebrenica, pod komandom Nasera Orića, u ranim jutarnjim časovima napale su srpska sela na području Kravice, u opštini Bratunac, i ubile 48 mještana.
Od 7. do 16. marta 1993. godine, uništeno je 688 domaćinstava i oskrnavljeno pravoslavno groblje u Kravici.
Na području opština Srebrenica, Zvornik, Milići, Bratunac, Vlasenica i Osmaci, u toku rata, stradalo je najmanje 1.300 osoba srpske nacionalnosti, dok je na širem području srednjeg Podrinja i Birča ubijeno ukupno 3.267 Srba.
Bez jednog ili oba roditelja ostalo je oko 800 djece, a oko 5.400 porodica ostalo je bez pokretne i nepokretne imovine. Za zločine počinjene nad srpskim stanovništvom na području Srebrenice, Bratunca i okolnih mjesta niko, do sada, nije odgovarao pred sudovima u BiH.
Nepravda
– Ovdje nema nikoga, ko nije nekog svog izgubio, rekao mi je jedan starac prije nekoliko godina na bratunačkom groblju. Ta rečenica govori o velikom stradanju Srba u ovim krajevima – rekao je obraćajući se prisutnima predsjednik Republike Srpske.
On je dodao da boli činjenica da zločince nije stigla pravda.
– Nemoguće je i ne može se prihvatiti činjenica da se glavni komandanti muslimanskih snaga iz tog vremena danas slobodno šetaju Sarajevom, da se slave kao heroji i pored činjenice da su na Badnje veče u Kravici, na današnji dan u Zalazju i drugim selima svirepo ubijani civili koji nisu mogli pobjeći – istakao je Dodik.
Kazao je da je bilo ogromnih zločina nad Bošnjacima i da te zločine niko iz RS ne osporava, niti da iko štiti one koji su ubijali druge u ime srpskog naroda.
– Mi nikoga nećemo zaštititi, ali tražimo da se institucije, koje su navodno formirane u ime i naših potreba za pravdom, angažuju u što skorije vrijeme, kako ne bi izgubile potpuni legitimitet – rekao je Dodik.
On je kazao da je prošlo skoro 20 godina od zločina počinjenih nad Srbima Srebrenice i Bratunca i da mnogi svjedoci nisu više živi.
– Mislimo da se radi na tome da zaborav pokrije sve. Mi ne želimo da zaboravimo, oprostiti moramo jer je to hrišćanski. Mi želimo da pravda pobijedi, da se kazne svi oni koji su činili zločine u BiH, ali mi ne smijemo da zaboravimo šta se dogodilo srpskom narodu – poručio je Dodik.
Premijer Srpske Aleksandar Džombić istakao je da međunarodna zajednica mora da uvaži činjenicu da su u proteklom ratu ubijani i Srbi.
– U Srebrenici, Bratuncu i okolnim selima ubijeno je imenom i prezimenom 3.267 Srba. Želimo da pošaljemo istinu u svijet, da pokažemo i ukažemo da su Srbi stradali i da tražimo ravnopravan tretman prema svim žrtvama i svim zločincima – kazao je Džombić.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Petar Đokić istakao je da su stradanja u ovom dijelu Podrinja obilježili stravični zločini.
– Želja nam je da da se više nikome, nikada i nigdje ne ponove takvi zločini – rekao je Đokić ističući da je uvjeren da će narodi izvući pouke iz perioda 1992 – 1995. godina.
Predsjednik BORS-a Pantelija Ćurguz poručio je da je došlo vrijeme da odgovaraju i oni koji su činili zločin srpskom narodu.
– Mi ćemo natjerati pravosudne institucije u BiH da počnu da rade po principu pravde i pravičnosti, te da budu u funkciji stvaranja ambijenta za pomirenje, a ne novog krvoprolića – poručio je Ćurguz.
Čekajući pravdu
Vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije pozvao je na praštanje, ali ne i zaborav.
– U ime stradalih moramo oprostiti kao djeca Božja, ali kao ljudi ne smijemo nikada da zaboravimo zla koja su se činila Srbima. Oprostiti je zapovijest Božja, a nezaborav je mogućnost da čovjek kroz istorijske tokove sagledava istoriju kao sebe u ogledalu – rekao je vladika Vasilije.
Mirjana Živković iz Bratunca grlila je juče grob svog sina Dragomira, koji je ubijen u Biljači 12. jula 1992. godine.
– Joj moj sine, ajoj crni Petrovdanu… kukala je majka dvadesetjednogodišnjeg studenta na Šumarskom fakultetu u Beogradu, koji se vratio na raspust kući.
– Nije uspio da sa drugovima stigne u Zalazje, gdje je već bilo ubijeno nekoliko desetina mještana … plakala je Mirjana, kao i prije 19 godina jer teške rane koje nosi u duši nikada neće zacijeliti.
– Hapse samo Srbe, a mi na pravdu čekamo godinama. Neka zločince stigne Božja pravda, ako djelioci pravde ne vide kakvo je zlo učinjeno srpskim majkama – ogorčena je Mirjana.
Neutješna je i Ivanka Rankić iz Srebrenice dok je suzama polijevala grob svog sina Nenada.
– Naser Orić i njegovi bahati vojnici živog su pekli mog sina Nenada. Kada smo uspjeli da preuzmemo tijelo bilo je ugljenisano. Poslije rata došla sam do video-zapisa na kojem se vidi kako su ritualno obavili taj stravični čin – govori Ivanka.
Kaže da je uvjerena da će zločince stići ruka pravde. Ona čeka, punih 19 godina. I nada se.
Preživjeli članovi porodica, prijatelji i saborci poginulih i nestalih srpskih vojnika i civila, nastradalih na Petrovdan 1992. godine, kao i veći broj delegacija, juče su posjetili srpska stratišta u Biljači i Sasama, te groblje u Zalazju kod Srebrenice gdje su položili cvijeće i prislužili svijeće za pokoj duša 69 ubijenih i 22 nestalih Srba.
Pomen stradalim Srbima na području Bratunca i Srebrenice održan je u organizaciji Odbora za obilježavanje događaja iz oslobodilačkih ratova pri Vladi Republike Srpske.
Prisutni
Osim članova porodica stradalih, predstavnika BORS-a, zvaničnika RS i srpskih predstavnika u zajedničkim institucijama BiH, komemoraciji u Bratuncu prisustvovali su i ambasadori Srbije i Rusije Ninoslav Stojanović i Aleksandar Bocan-Harčenko, te zamjenik visokog predstavnika Kris Benet.
Identifikacija
Od ukupno 22 nestalih Srba iz sela Zalazje, Biljača, Sase i Zagoni, posmrtne ostatke njih deset polovinom prošle godine je slučajno ekshumirao tim Instituta za traženje nestalih BiH.
Oni su tragali za bošnjačkim posmrtnim ostacima, a našli masovnu srpsku grobnicu.
Ti posmrtni ostaci ni za godinu nisu identifikovani u laboratoriji u Tuzli, iako su porodice željele da ih sahrane juče, 19 godina poslije nestanka.
Predsjednik srebreničke Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Mladen Grujičić kaže da su još u martu imali obećanje u laboratoriji u Tuzli da će za dva mjeseca ekshumirani biti identifikovani, ali do toga još nije došlo.
Datum objave: 12.07.2011